Sazvežđe i znak su isto?
Da li vam se ikada dogodilo da pročitate horoskop i pomislite: "Čekaj, zar nisam rođen/a u drugom znaku?" Ili ste možda čuli nekoga da kaže: "Mesec je sinoć ušao u Strelca", ali pogled na noćno nebo otkriva sasvim drugu sliku? Ako je tako, dobrodošli u klub. Ova zbrka oko znakova i sazvežđa je česta tema rasprava i nesporazuma, čak i među strastvenim ljubiteljima astrologije. Hajde da zajedno rasvetimo ovu zvezdanu misteriju i otkrijemo šta se krije iza ove zabune.
Iako često koristimo izraze "znak" i "sazvežđe" kao da su sinonimi, oni zapravo predstavljaju dva različita koncepta. Zamislite zodijački krug kao veliki nebeski sat podeljen na 12 jednakih delova, poput kriški torte. Svaka od tih kriški predstavlja jedan astrološki znak: Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav, Devica, Vaga, Škorpija, Strelac, Jarac, Vodolija i Ribe. Ovi znakovi su simbolični koncepti koji se koriste u astrologiji da bi se razumele ličnosti, karakterne osobine, sklonosti i potencijalni životni putevi pojedinaca.
S druge strane, sazvežđa su stvarne grupe zvezda koje formiraju prepoznatljive oblike na noćnom nebu. Postoji 88 zvanično priznatih sazvežđa, a 12 njih nosi ista imena kao i astrološki znakovi. Ova sazvežđa su nepravilnog oblika i veličine, rasuta po ogromnom prostranstvu kosmosa.
Pre oko 2000 godina, znakovi i sazvežđa su bili manje-više usklađeni. Međutim, Zemljina osa se neprestano klati poput zvrka, što dovodi do fenomena poznatog kao precesija. Zbog precesije, položaj sazvežđa se polako menja u odnosu na astrološke znakove. To znači da, na primer, kada kažemo da je Sunce u znaku Raka, ono se često, ne uvek, još uvek nalazi nalazi u sazvežđu Blizanaca.
Ova razlika između znakova i sazvežđa je ključna za razumevanje razlike između astrologije i astronomije. Zapadna astrologija koristi tropski zodijak, koji se zasniva na godišnjim dobima i ravnodnevicama, dok astronomija (kao i Đotiš) koristi sideralni zodijak, koji se zasniva na stvarnom položaju sazvežđa.